View LAG UNA in a larger map

Hrvatska Kostajnica

Ispis

Hrvatska Kostajnica nalazi se na jugoistočnom rubu središnje Hrvatske, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom, gdje je tijekom svoje povijesti često imala ulogu čuvara hrvatske opstojnosti. Smještena u dolini Une, podno istočnih pristranaka Zrinske gore i njezinog pobrđa, što je okružuje sa zapada i sjevera, Hrvatska Kostajnica razvila se na mjestu najkraćeg i najpovoljnijeg puta koji vodi od Siska i Petrinje do doline rijeke Une. Grad Hrvatska Kostajnica danas obuhvaća površinu od 55,4 kvadratnih kilometara. U svom sastavu ima ukupno sedam naselja: Hrvatsku Kostajnicu, Panjane, Čukur, Rosulje, Selište Kostajničko, Utolicu i Rausovac. Na čitavom području grada 2001. godine živjelo je 2.746 stanovnika, od čega u samoj Hrvatskoj Kostajnici 1.993 stanovnika i može se reći da je ovo prosječno naseljena jedinica lokalne samouprave Sisačko-moslavačke županije.

Hrvatska Kostajnica je dugovijeki i ponosni hrvatski grad, čije ime se prvi puta spominje 1240. godine, a tragovi o postojanju naselja sežu do rimskog doba. Ime Kostajnice nastalo je od riječi kostanj - kesten, kojim obiluju okolne šume. Poznata je po utvrdi iz XIV stoljeća, čiji su najpoznatiji vladari Zrinski, koji su joj za rata s Turcima priskrbili naziv - Branik domovine.

Za Napoleonova vremena Kostajnica doživljava gospodarski procvat, grade se ceste, most i lazaret, unapređuje poštanska služba, a grad postaje obrtničko i trgovačko središte. Po odlasku Francuza u Kostajnici se uvodi građanska uprava. Godine 1833. tiskan je prvi Statut Grada, a ustanovljeni su gradski pečat i grb. U 20. st. nastavlja se razvoj grada koji dobiva hotele, kino i kladionicu, otvaraju se ciglana, kožara i šumarija, te gradi Hrvatski dom s dvoranom koja služi i za vježbanje. U tom se razdoblju u Kostajnici razvija vrlo bogat kulturni i športski život.

Tijekom Domovinskog rata Hrvatska Kostajnica doživjela je strašna razaranja. Skoro je potpuno uništena starogradska jezgra, srušeno je svih devet sakralnih objekata na području grada. Nakon Domovinskog rata zajedno s obnovom grada, razvija se gospodarstvo, kultura i turizam.

U predratnoj Kostajnici gospodarske su temelje tvorile tekstilna, drvno-prerađivačka, obućarska i grafička industrija. U novim tržišnim uvjetima opstale su tvornica trikotaže Pounje i drvno prerađivačka industrija u obližnjem Majuru. Budući da kostajnički kraj obiluje prirodnim resursima, gospodarstvo se okreće novim granama - obrtništvu, proizvodnji zdrave hrane, voćarstvu i turizmu.

Turističke mogućnosti kraja pružaju bistrozelena rijeka Una, koja je ljeti ugodna za kupanje i vožnje čamcima i pravi je raj za ljubitelje ribolovnog sporta i obližnje brdo Djed, omiljeno izletište s restoranom i vidikovcem. Okolne šume privlače izletnike i gljivare, a napose lovce zbog bogatstva divljači. Hotel Central, zgrada zanimljive arhitekture, jedan je od najljepših ugostiteljskih objekata u ovom dijelu Hrvatske, a i šire.

Kostajničani njeguju stare običaje pa je u Kostajnici ugodno boraviti u svim godišnjim dobima. U veljači je poznati kostajnički Fašnik, a u lipnju povodom blagdana Sv. Antuna Padovanskoga, zaštititnika grada, održavaju se brojne kulturno - sportske manifestacije.

Svakako je najpoznatija kostajnička manifestacija Kestenijada, višednevna listopadska svečanost berbe kestena i kušanja narodnih specijaliteta, na kojoj u bogatoj ponudi kulturno - umjetničkih događanja svaki gost može pronaći nešto za sebe.

Ovaj drevni hrvatski gradić oduvijek je privlačio svojom slikovitošću, gostoljubivošću i nesvakidašnjom ljepotom.

www.hrvatska-kostajnica.hr

Impressum

Lokalna akcijska grupa UNA

Sv. Mihovila 2
44430 Majur

Klementina Karanović
predsjednica
098/262-970

Kontaktirajte nas

Pratite nas na Facebook stranici

Područje LAG UNA

LAG UNA pokriva teritorij od 1.046,27 km2 na kojem živi 15.758 stanovnika