View LAG UNA in a larger map

Majur

Ispis

Općina Majur smještena je na jugoistoku Sisačko-moslavačke županije. Graniči s općinama Sunja, Donji Kukuruzari i gradom Hrvatska Kostajnica. Općina obuhvaća područje 11 naselja u kojima na 66,72 km2 živi 1.185 stanovnika prema popisu iz 2011. godine.

Do 1921. godine ime je Majur, od 1921. do 1997. ime je Kostajnički Majur te ponovno od 1997. Majur.

Naselja u općini: Gornja Meminska, Gornji Hrastovac, Graboštani, Kostrići, Majur, Malo Krčevo, Mračaj, Srednja Memninska, Stubalj, Svinica i Veliko Krčevo.        

Ovaj prostor je do 16. stoljeća bio gotovo nenaseljen. Zbog stalnih turskih napada preko Une područje Majura je početkom 16. stoljeća novi obrambeni štit hrvatskog puka u borbi protiv Turaka. U svojem izvješću iz 1563. vrhovni zapovjednik Hrvatskih kraljevskih postrojbi Ivan Lenković spominje utvrde Svinicu i Mračaj. Utvrda Svinica srušena je 1560. godine. Drveni kaštel Mračaj pripadao je  grofu Blagajskom a čuvala ga je kraljevska vojska sve do 1559. godine, kada je srušen i spaljen. Padom Hrvatske Kostajnice 1530. i Hrvatske Dubice 1538. godine Turci su osvojili cijeli ovaj prostor i držali ga sve do 1699. godine. Od početka 18. stoljeća pa sve do 1871. godine Majur i ostala naselja su u sastavu vojne krajine.

Uz vojnu upravu postupno se razvijao i civilni život.

Početak školstva u ovom kraju datira od 1835 godine, kada je u časničkom stanu u Graboštanima počela nastava. Zbog sve većih potreba u Majuru je 1874. godine počela nastava u novoj školskoj zgradi u obliku Opće obospolne učionice.

Nekako u isto vrijeme Općina Majur, teritorijem  mnogo veća od današnje,  pripada kotaru Hrvatska Kostajnica. Općina Majur je ukinuta 1953. da bi bila ponovno osnovana 1997. godine. Razvojem općine i izgradnjom kuća grade se i sakralni objekti. U 19. stoljeću izgrađena je kapela Sv. Mihovila. Na području općine grade se kapele u Svinici 1846. i Mračaju 1888. godine. Početkom stoljeća 1913. godine, sagrađena je zgrada škole. Stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Općina Majur stagnira u razvoju.

Nakon ubojstva Stjepana Radića javljaju se prva nacionalna gibanja Hrvata u Majuru.

Godine 1932. osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo u Majuru, koje. svojim aktivnostima nastoji poticati običaje i tradiciju ovoga kraja. U razdoblju od 1945. do 1991. Majur se slabo razvija unatoč dobroj prometnoj povezanosti s Petrinjom, Siskom i Zagrebom. Srbočetničkom okupacijom 1991. cijeli prostor općine je razrušen i spaljen, stanovništvo prognano i pobijeno, a sve katoličke crkve porušene. Vojno redarstvenom akcijom "OLUJA" oslobođeni su Majur i cijela Banovina. Život se postupno vraća u Majur. Stambeni objekti  su obnovljeni.

Kulturni i športski život odvija se u granicama mogućnosti Općine. Obnovljen je rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva Majur i ŠNK "Radnik" Majur  osnovane su udruge  Hrvatska žena Majur i Graboštani, te "Kruna" iz Stublja, Udruga mladih "Mravi",, LD "Naretak"- L Grupa Majur, Stubalj i Graboštani,  ŠRD "Pastrva" ogranak Majur, KUD "Sloga" – Majur.Osnovana je Narodna knjižnica i čitaonica u Majuru.

Kraj je tradicionalno poljoprivredno-stočarski. Šumsko bogatstvo važna je osnova za ponovno pokretanje industrije prerade drva. Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stočarstvo i obrada drva.

Teritorijem Općine prolazi državna cesta D 521 Vedro polje  – Hrvatska Kostajnica i  željeznička pruga Sisak -  Sunja – Volinja –granica BiH.

Blizina i dobra prometna povezanost s gradovima Siskom i Petrinjom, te buduća izgradnja autocesta Velika Gorica – Sisak, čista priroda, blago razvedeni brežuljci, šumsko bogatstvo, a nadasve čestiti i marljivi žitelji jamstvo su boljeg života u općini Majur.

www.opcina-majur.hr

Impressum

Lokalna akcijska grupa UNA

Sv. Mihovila 2
44430 Majur

Klementina Karanović
predsjednica
098/262-970

Kontaktirajte nas

Pratite nas na Facebook stranici

Područje LAG UNA

LAG UNA pokriva teritorij od 1.046,27 km2 na kojem živi 15.758 stanovnika